Vi ste ovdje: Početna stranica > Životinje mole:
Pustite nas živjeti!
 > Ne jedite meso! Zašto? > Jedenje mesa čini bolesnim

Jedenje mesa čini bolesnim


Meso je s prehrambeno-psihološkog gledišta
suvišna namirnica

Danas među stručnjacima više nema sumnje da bezmesna, vegetarijanska prehrana osigurava optimalnu pokrivenost potrebnih hranjivih tvari. To se odnosi na sve dobne skupine. Kod nekih bolesti, primjerice visokog krvnog tlaka, reume, metaboličkih poremećaja, vegetarijanski način života je jedna od najučinkovitijih terapijskih mjera uopće. Kako se pojedinac želi odnositi s jedenjem mesa, odlučuje svaki za sebe, iako mora uzeti u obzir posljedice jedenja mesa za svoje zdravlje jer je konzumiranje mesa, kobasica i ribe faktor rizika za brojne bolesti:

Tko želi zdravo živjeti,
trebao bi se radije odreći mesa. Jer:

Toksini iz okoliša

Salmonele

Otpornost na antibiotike

BSE (kravlje ludilo)

Daljnji uzročnici bolesti

Meso pogoduje dijabetesu

Visok unos zasićenih masnih kiselina može dovesti do inzulinske rezistencije i pogoduje nastanku šećerne bolesti(diabetes mellitus). Općenito životinjski proizvodi sadrže vrlo mnogo zasićenih masnih kiselina.

Meso uzrokuje prekomjernu težinu

Zasićene masne kiseline promiču razvitak pretilosti. Pretilost je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, srčani infarkt, moždani udar, probleme s cirkulacijom, itd.

Meso šteti kostima

Mesni proizvodi sadrže u prosjeku više fosfora nego kalcija. Povećan fosfor/kalcij omjer ima za posljedicu pojačano izlučivanje kalcija iz kostiju. Kako su neke studije pokazale postoji uska povezanost između visokog unosa fosfata u prehrani i povećanog rizika za osteoporozu i lomova kostiju.

Meso je rizični faktor za rak

NIH, najveća medicinska znanstvena institucija u svijetu, ustanovila je 2001 da je kod potrošnje crvenog mesa povećan rizik od raka. Argentina i Urugvaj su među najvećim potrošačima govedine i istodobno pripadaju zemljama s najvišom stopom od raka dojke i debelog crijeva. Studija Sveučilišta u Minnesotii koja je objavljena u rujnu 2002, pokazuje da konzumacija crvenog mesa s roštilja pospješuje razvoj raka gušterače. Velika europska prehrambena studija Epic 2006 je pokazala da ljudi s helicobacter infekcijom, koji također jedu puno mesa, imaju pet puta veći rizik od raka želuca. Diljem svijeta je rak želuca drugi vodeći uzrok smrti od raka.

Meso pospješuje upale i bolove

Životinjski proizvodi sadrže puno arahidonske kiseline iz koje nastaju upalne tvari. Te tvari mogu dovesti do razvoja atopijskog dermatitisa, upale tankog i debelog crijeva, astme, artritisa, osteoartritisa i reume.

Meso pogoduje infarktu srca i aterosklerozi

Prekomjerni unos željeza, što sa sobom donosi konzumacija crvenog mesa, je opasan izvor slobodnih radikala koji oštećuju krvne žile. Pogotovo kod muškaraca povećava se rizik od srčanog udara.

Šteti li jedenje mesa inteligenciji?

Proteinom bogata prehrana dovodi do porasta kortizola u krvnoj plazmi i slini. Kronično povišeni kortizol oštećuje hipokampus što dovodi do vidljivog pogoršanja memorije. Mesojedi prema istraživanju Kalifornijskog Loma Linda sveučilišta imaju dvostruko veći rizik od oboljenja od dementnih bolesti.

Konzumacija ribe ne umanjuje rizik smrtnosti

U studiji je ispitan učinak omega-3 masnih kiselina na srce, cirkulaciju i sveukupnu smrtnost. Istraživački tim s britanskog Sveučilišta East Anglia u Norwichu je ustvrdio: Nema stvarnog dokaza da omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od smrtnosti ili rizika za kardiovaskularne bolesti. Epidemiolog s University College-a u Londonu je čak pronašao jasne dokaze da životinjske omega-3 masne kiseline mogu pod određenim uvjetima pospješiti poremećaje srčanog ritma.

Opasni toksini bakterija u pokvarenom mesu

Pljesnivo ili užeglo meso može biti kolonizirano sa salmonelom, staphylococcus, ili enterohemorrhagic E. Coli. Ove bakterije stvaraju jake enterotoksine, koje čak napadaju stjenke crijeva i krvnih žila i mogu uzrokovati krvave proljeve. Toplina ne može ništa otrovima - za razliku od samih bakterija - a kamoli hladnoća. Toksini se mogu taložiti i u nutrini samog mesa, stoga ispiranje uopće ne koristi.

Toksini iz okoliša

Oko 90% svih dioksina i furana se apsorbira preko životinjskih namirnica. Tijekom prehrambenog lanca dolazi do povećanja koncentracije teško razgradljivih štetnih tvari, uključujući pesticide iz masivnog uzgoja životinja. “Krajnji član“ čovjek tada može uzimati štetne količine štetnih tvari. Ne samo toksini iz okoliša, već primjerice i radioaktivni cezij je sadržan prije svega u mesu divljih svinja. Münchenski institut za zaštitu okoliša je u 2004. kod divljači izmjerio vršne vrijednosti od 17. 600 becquerela po kilogramu mesa. Međutim granična vrijednost za živežne namirnice je 600 becquerela.

Salmonele

Federalni zavod za procjenu rizika je u studiji iz ožujka 2007 ustvrdio da je u Njemačkoj gotovo svaka treća nesilica zaražena s opasnim uzročnikom salmonele.

Otpornost na antibiotike

Životinje u masovnom uzgoju su hranjene s ogromnim količinama antibiotika. U međuvremenu su kemičari dokazali da antibiotici korišteni u uzgoju životinja očito su preuzeti od strane biljaka iz stajskog gnojiva i tako dospijevaju u ljudsku hranu – s opasnim posljedicama: U područjima s mnogo stoke ima više slučajeva otpornosti na antibiotike. Dakle, ako se osoba teško razboli i treba antibiotik, ovaj više nije učinkovit.

BSE (Kravlje ludilo)

Mišićno meso zaklanih goveda je dosada uvijek klasificirano kao zdravstveno ispravnim. Istraživači širom svijeta sada su u mogućnosti dokazati BSE prione u mišićima mesa. Münchenski neuropatolog profesor Kretschmar je to nazvao zabrinjavajućim nalazom, jer se ne može isključiti zaraza mišićnim mesom.

Creutzfeld-Jakobova bolest (CJD) kao i Alzheimerova bolest pripadaju neurodegenerativnim bolestima, koje se na temelju kliničke slike ne mogu uvijek jasno razlikovati jedna od druge. U nekoliko američkih studija izvedenih na pokojnicima, kod kojih je za vrijeme njihovog života od medicinskih stručnjaka dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Kontroverzni rezultati istraživanja su da je u 3-13 posto slučajeva nije bila Alzheimerova bolest, već Creutzfeld-Jakobova bolest.

U SAD-u, broj ljudi koji su umrli od Alzheimerove bolesti od 1979-2000 povećao se 50 puta. To je u 2000 bilo barem 50 000 ljudi. Trenutno procijenjeni broj oboljelih od Alzheimera u USA je oko 4 milijuna. Stoga je realno za pretpostaviti da kod Creutzfeld-Jakobove bolesti ima značajan broj neprijavljenih slučajeva.

 

Daljnji uzročnici bolesti

Zbog lova i masovnog uzgoja životinja sve više novih uzročnika bolesti prenosi se sa životinja na ljude. Ptičja gripa i SARS, AIDS i ebola potječu npr. također od životinja. Broj opasnih uzročnika čini se da je u porastu. U časopisu britanskom medicinskom časopisu „ The Lancet“ moglo se pročitati: „Sve nove zarazne bolesti u posljednjih 20 godina došle su iz životinjskog carstva.“

Pametni ljudi jedu manje mesa

Što je viši IQ u djetinjstvu, to je veća vjerojatnost da će biti vegetarijanac kao odrasla osoba. Čak i ako se čimbenici kao što su socijalno podrijetlo i obrazovanje statistički prilagode, ne nestaju povezanosti između inteligencije i prehrane, rekli su istraživači u časopisu "British Medical Journal".
(Spiegel Online, 15.12.2006)

Vegetarijanci su zdraviji

Vegetarijanci imaju povoljniji krvni tlak i razinu kolesterola, manje problema s težinom i manje su osjetljivi na infekcije. Njihove razine mokraćne kiseline su niže. Među vegetarijancima ima malo giht pacijenata i vrlo rijetko dijabetičara. Rizik od srčanog i moždanog udara je manji. Postoji manje pacijenata sa žučnim kamencima. Također i rizik od raka dojke i raka debelog crijeva je znatno niži. A neki, koji su postali vegetarijanci su u roku od dvije do tri godine pobijedili alergiju na pelud.


Kod vegetarijanaca je otkriveno u prosjeku više antioksidanata od drugih ljudi. Osobe s visokim sadržajem antioksidanata u koži izgledaju mlađe i imaju manje bora.

Vegetarijanska prehrana čini vitkim

Tko se hrani vegetarijanski i unosi umjerenu količinu masnoća, on tjedno gubi pola kilograma bez gladovanja. Budući će se bezmesna hrana vrlo vjerojatnije pretvoriti u toplinsku energiju nego u mast.


(Quelle: Nutrition Reviews 4 [2006])

Vegetarijanci dulje žive

Prema istraživanju njemačkog centra za istraživanje raka, vegetarijanci imaju znatno smanjen rizik od smrti.

 

© 2014 Univerzalni život • E-mail: info@univerzalni-zivot.hrImpresum